Home Vijesti BiH ŠMITOV DOLAZAK ZAOKRET NJEMAČKE POLITIKE PREMA BALKANU

ŠMITOV DOLAZAK ZAOKRET NJEMAČKE POLITIKE PREMA BALKANU

Ono što je za BiH najvažnije je da se Šmit aktivno i dosljedno zalaže za proširenje EU, a dao je lični doprinos da se prošlogodišnja blokada početka pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije od strane Francuske i još nekoliko zemalja okonča. Šmit je tada rekao da EU mora ispuniti obećanje prema svim zemljama zapadnog Balkana da, ako provedu reforme koje su od njih tražene, mogu računati da će postati članica EU.

Šmit je često iskazivao zabrinutost za tretman migranata koji napuštaju zemlje porijekla i preko Sredozemnog mora i Balkanskog poluostrva pokušavaju doći do Evrope, a tim problemom se intenzivno bavio i u regionu. Tim povodom dolazio je i u BiH i u Hrvatsku. Od NATO brodova u Sredozemlju je tražio da bez izuzetaka spasavaju migrante koje pronađu u čamcima ili u nevolji na moru. U BiH je dolazio i kao ministar poljoprivrede Njemačke kao izaslanik Merkelove da riješi problem blokade Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od strane Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS. Jedan je od zagovornika dijaloga Njemačke sa zemljama sjeverne Afrike o ekonomskoj pomoći i davanju ekonomske perspektive stanovnicima tih zemalja, a značajno se zalagao i za rješenje konflikta u Siriji.

Napisi sarajevskih medija da je u vezi s njegovim imenovanjem Šmit ušao zakulisne radnje s Moskvom nisu tačni, jer je većina naših sagovornika, koji ga dobro poznaju, ukazala na njegov kritičan odnos prema Rusiji zbog aneksije Krima, podršku NATO-u i nagrade koje je dobijao zbog njegovanja odnosa Njemačke sa NATO-om. Iako pripada hrišćanskoj konzervativnoj partiji bliskoj Rimokatoličkoj crkvi, u vrijeme prijema Hrvatske u EU kritikovao je tu zemlju zbog korupcije i zalagao se za odlaganje prijema ako zemlja ne provede reforme, što su mu zamjerili neki krugovi i u Zagrebu i u Minhenu.

Ipak, što se tiče Rusije, Šmit jeste bio među političarima koji su se zalagali za ublažavanje ili barem neuvođenje novih sankcija protiv te zemlje. U Njemačkoj su mu, s tim u vezi, zamjerili što je 2017. kao ministar poljoprivrede u Njemačku pozvao Aleksandra Tačova, ministra poljoprivrede Rusije, kojeg je EU stavila na listu sankcija zbog aneksije Krima.

Zanimljivo je da je Njemačka očigledno potpuno promijenila stav prema OHR-u, jer se već više od deceniju dosljedno zalaže za njegovo ili ukidanje ili izmještanje ili slabljenje, i zbog toga je često dolazila u verbalni sukob s Amerikancima. Upravo se Njemačka zalagala da se 2011. godine Kancelarija specijalnog predstavnika EU oduzme od Incka i da šefu Delegacije EU. Osim toga, Peter Vitig, bivši njemački ambasador u UN-u, na sjednicama Savjeta bezbjednosti posvećenim OHR-u je javno govorio da je ta kancelarija smetnja unutrašnjih političkim procesima, da mu treba oduzeti ovlaštenja jer pripada prošlosti. Vitig je rekao da domaći političari treba da sami preuzmu odgovornost za svoje probleme, a ne da ih rješava OHR. Evropska komisija je prošle godine, bez sumnje uz njemačku saglasnost, u Mišljenju za članstvo BiH u EU i u Analitičkom izvještaju napisala da je upotreba bonskih ovlaštenja “suštinski nekompatibilna s demokratskim karakterom države i suvereniteta”.

Činjenica da je Njemačka promijenila stav o OHR-u može značiti da je shvatila da domaće političke elite same nikad neće riješiti probleme, a to onda predstavlja problem i za EU, s čim se slaže i Tanja Topić, banjalučka analitičarka i odlična poznavateljka njemačke politike. Što se tiče Šmitovog dolaska, ona kaže da je zasad jedino izvjesno da Incko odlazi, a da su sve ostalo spekulacije.

  • Mislim da je izvjestan pojačan angažman međunarodne zajednice u BiH, svi su izgubili strpljenje sa političkom agonijom i nefunkcionalnošću BiH. Sama činjenica da dobijamo novog visokog predstavnika govori da smo svjetlosnim godinama udaljeni od EU, zarobljeni u prošlosti iz koje ovdašnje kvazielite niti mogu niti žele same da iskorače”, zaključila je ona.

(Izvor: Hayat.ba)